Mali tutorial overclockinga by Anthrax

[anthrax]

  Ovdje je dosta puta bilo postavjeno pitanje kako povećati brzinu memorije, procesora ili općenito povećati performanse kompjutera zato jer ste entuzijasti, jer nemate novaca da kupite novo pa želite natjerati ovo staro da proradi bolje ili vam je jednostavno dosadno. Kako bi se ubuduće izbjegla takva lame pitanja i nepotrebni topici odlučio sam napisati jedan kratki tutorial. Počet ću od memorije a u sljedećim izdanjima kako budem našao vremena uhvait ću se i procesora.

Prvo i osnovno što trebate znati kod overclockinga (OC u daljnem textu) su prednosti i rizici. Pa da krenem prvo sa rizicima:
•   Poništenje garancije
•   Skraćivanje životnog vijeka komponenti(kod kvalitetnih proizvođača nema te brige)
•   Nestabilnost sistema (krive postavke..igrajte se dok ne bude savrseno)
•   Potpuni kvar/gubitak komponente (rijetko ali desava se njubovima)
Prednosti bi bile:
•   Povećanje performansi uz minimalni trošak
•   Osobno zadovoljstvo
•   Status kulnosti u geek zajednici

  Dakle sad kada su izložene dobre i loše strane odlučite želite li nastaviti čitati tutorial ili nemate petlje i ostat ćete na stock shitu kojeg trenutno imate. Ovaj tutorila će se osvrnuti na one koji imaju kakvo/takvo prethodno znanje o kompjuterima jer mi se neda objašnjavati računanje množitelja ni što je on, što su latencije i slično. Dakle ako ste potpuni početnik odustanite odmah, počnite guglat za osnove pa se vratite ovdje.

  Ok, stvari koje su potrebne znati prije početka OC-a su slijedeće: Dobro se informirajte o vašim komponentama, dakle važno je znati koje su deklarirane latencije memorije i do koje voltaže je podržana garancijom, koji su čipovi gore, koji čipset ima matična i kako se ponaša FSB, koja je revizija procesora i kakvi su benchmarci. Znači važno je malo istražiti i vidjeti jesu li neke od tih komponenti već OC-ane i testirane pa probati sa eventualnim utvrđenim vrijednostima kako bi se skratilo vrijeme i muka oko cijelog postupka. Kompjuter koji ce se natjerati do svojih granica mora biti dobro hlađen što znači da proc mora imati dobar cooler (nikako stock ako se njega clocka), svježe stavljenu termalnu pastu (preporučam Artic Silver 5 ), kućište mora biti uredno posloženo i prozračno, dakle jedan blow in hole sa 90-kom i jedan stražnji 120 vent nisu na odmet, kabeli po mogućnosti sleevani i uredno posakrivani da ne priječe protok zraka. Ograničite se na juper free matične naročito ako ste novi u ovom sportu.

Ovo su bile osnove i pripreme koje bi trebali znati, sada  krenimo sa postupkom OC-anja memorije.
   
  OC-om memorije postižu se dvije stvari u osnovi. To su rad memorije na većim brzinama što omogućuje veću propusnost, a druga je davanje zraka procesuru i omogućavanje boljeg OC-anja istog.  Za početak je potrebno ući u BIOS. Dakle jednom kada ste unutra potražite neki advance ili genie meni i trebali bi imati nešto slično ovome: „Frequency/Voltage Control” tu se namještaju vrijednosti voltaže, tajminga itd....Nako odabranih vrijednosti potrebno je save-at postavke i rebootat. Ako je kompjuter nestabilan vratite na početne vrijednosti i probajte nešto drugo. Nakon reboota u početku se stvari mogu čini stabilne ali da bi bili sigurni odvrtite Memtest jedno 3-4 sata i ako nema errora u redu je..za opću stabilnost probajte SuperPI i pustite ga jedno 5 sati da vrti. Nakon uspješnog clocka vratite se u BIOS i probajte ici na više vrijednosti da vidite do kuda memorija može potegnut. Kad govorim o povećanju vrijednosti onda mislim na 2 stvari koje je potrebno obaviti a to su promjena voltaže i tajminga. Sad ću objasnit kako se to radi.
2 su načina za podešavanje takta memorije. Sinkroni gdje je clock memorije povezan sa vanjskim taktom proca i asinkroni gdje je takt memorije može biti određen nezavisno od proca. Koji ćete vi koristiti ovisi o tome što vam dopušta matična.

Kada uđete u Frequency/Voltage Control potražite opciju Memory Clock" ili "Memory Frequency koja se nekad nalazi pod menijem DRAM Configuration" ili  "Memory Configuration. Ako imate to onda je memorija u asinkronom nacinu rada I imate sreće jer postoje veće mogućnosti OC-a. Ponekad je potrebno I otključati opciju za mijenjanje postavki memorije koja se može nalaziti pod  “Advanced Chipset setup/features”.
Kod sinkronog moda OPC memorije je ograničen OC-om proca I odvija se simultano dakle clockat-e memu clockate I proc istovremeno. Kod asinkronog moda  niste ograničeni  procesorom I obrnuto. Vrijednosti mogu biti upisane ručno ili su već postavljene neke predefinirane. Ovo je zavisno od matične, u principu sve high end matične dozvoljavaju ručno upisivanje. Dakle prvo ste odredili maximalni mogući clok memorije i testirali bezbroj puta sada je vrijeme za povećanje voltaže što u principu daje bolji OC. Većina memorija radi na 2.5V i nije preporučljivo ići preko 2.8V dok neke OCZ(i druge high high end) podržavaju garancijom do 3.2V I bez garancije na vlastiti rizik 3.5V (osobno probao GOLD GX XTC na 3.5 I radi ko urica).
Zadnje što možete probati nakon prve dvije stvari je poditanje tajminga iliti latencija memorije. Promjenom tajminga možete dobiti dosta veći OC ali postoji mala kvaka..memorija može raditi sporije 

CAS latencija ili jednostavnije CS je izražena u broju kašnjenja(ciklusa) koje će memorija odvrtit prije nego isporuči zatražene podatke. (npr. Mema sa CL2 će vrtit 2 ticka prije nego isporuči podatke dok će CL3 vrtit 3 što znači da je CL2 brža memorija). Povećanje CL-a omogućit će vam veći OC što zunači da ćete memoriju natjerati na više taktove ali ponekad je bolje imati manje taktove i male latencije ali u svakom slučaju potrebno je benchmarkirati memoriju u oba slučaja i vidjeti rezultat koji je bolji. Osim Cl postoje i drugi tajminzi: tRCD, tRP, tRAS and CMD. Potrebno je svaku opciju namještati  redom I testirati jer inače ako promijenit 2 ili više stvari odjednom nećete znati koja nije odgovarajuća. Ak vam matična ima mogućnost CMD timinga onda ga stavite u T1 jer je dosta brži načina rada nego T2. Što veći clock rate postignete na što nižim latencijama to bolje jer to znači veći radni takt i brža memorija  zbog niskh tajminga.

  Ja sad nemam ni vremena ni volje objašnjavat što znači svaki tajming pa ako već samo neznate pričekajte kraj tjedna da ulovim vremena ili guglajte. Uglavnom mislim da sam bio dovoljno jasan što se tiče clockanja memorije i da možete probat ako već niste.
Unapred se ispričavam za eventualne pravopisne greška eli nemam naviku pisati sa hrvatskim znakovima.

NAPOMENA:
Sve što je objašnjeno u ovom tutoru sam ja osobno isprobao ali to ne znači da ne možete nešto zajebat tako da sve što radite je na vašu vlastitu odgovornost.